Nova istraživanja iz kognitivne nauke i neuronauke otkrivaju kako možemo da poboljšamo učenje, zamenjujući pasivno pamćenje aktivnim, naučno dokazanim strategijama. Ovi napredci ističu ključnu ulogu vežbanja prisećanja, ponavljanja u razmacima i kvalitetnog sna u jačanju memorije i neuroplastičnosti, što otvara put efikasnijem i personalizovanom usvajanju znanja.

Inline image 1 for: Nauka pamćenja: Kako mozak najbolje uči i zadržava

Temelj optimalnog učenja leži u neuroplastičnosti, izuzetnoj sposobnosti mozga da se reorganizuje stvaranjem novih neuralnih veza i modifikacijom postojećih kao odgovor na iskustvo. Nedavno, istraživački tim sa Harvarda razvio je tehniku pod nazivom Extracellular Protein Surface Labeling in Neurons (EPSILON) kako bi mapirao molekularne osnove formiranja memorije, prateći posebno AMPAR proteine ključne za sinaptičku plastičnost.

Neuronska ekscitabilnost i potencijal za učenje variraju tokom dana, što ukazuje da određeni periodi mogu biti povoljniji za učenje i adaptaciju, pod uticajem neuromodulatora.

— Istraživanje Univerziteta Tohoku, objavljeno u *Neuroscience Research* u oktobru 2025.

Dalja istraživanja, uključujući ono objavljeno u Journal of Neuroscience u januaru 2025. godine, rasvetlila su komunikaciju na velikim rastojanjima unutar neurona, identifikujući ključni put koji povezuje sinaptičku aktivnost sa ekspresijom gena vitalnom za dugoročne promene u mozgu.

Autor

Editorial uređuje i priprema sadržaj za publikaciju.

Autor
Editorial
Objavljeno: 2. april 2026.
Podeli: